Naslovna  I  Servis  I  Mali oglasi  Kolumne  I  Fotognjavaža  I  Kantar
Vesti >>> Politika  I  Ekonomija  I  Kultura  I  Hronika  I  Újság  I  Društvo I  Sport  I  Stav

Kolumne


micha-vujicic.jpg
Anketa: Šta čitate?
Čitam Džemsa Džojsa. Volim ovaj pasus iz njegovog romana "Portret umetnika u mladosti":****- Najdublja rečenica koja je ikada napisana - reče Templ ushićeno - jeste ona rečenica na kraju Opširnije...
KOLUMNA_bata-nedeljkov.jpg
Nešto lepo
Mic po mic i stigosmo do 250. kolumne! Nije mnogo, a nije i da nije. Pre pet godina je izašla prva pod naslovom "Hleba i igara". Mislio sam da ćemo se nakon toga susresti samo još nekoliko puta, Opširnije...

Kikinda u slici reči

kikinda

Infrastruktura: Spor naprednjaka i demokrata
Vesti - Politika
Autor teksta: Ubava Đogo   
utorak, 31 avgust 2010 20:49
Komunalni problemi koji u poslednje vreme, prema rečima predsednika Opštinskog odbora Srpske napredne stranke Ladislava Tomića, muče građane Kikinde rezultat su lošeg rada opštinske uprave. Kako tvrdi, u prethodne dve godine ništa posebno nije urađeno po pitanju komunalne infrastrukture. I ono malo radova koji su u toku, kaže Tomić, odvijaju se traljavo.

TOP-2_radovi-novi-put_9507-

- Ono što svima upada u oči jeste da su izvođači radova probili rokove izgradnje, da se radovi odvijaju nezadovoljavajućom dinamikom i da kvalitet nije uvek dobar. Simptomatično je da u Kikindi niču objekti za koje sa pravom možemo da sumnjamo da imaju sve potrebne građevinske i urbanističke dozvole. To je rezultat lošeg rada javnih preduzeća koja se bave ovom oblašću - Javnog stambenog preduzeća i Direkcije za izgradnju grada. Pitamo ko i kako dobija poslove vezane za izgradnju infrastrukture u gradu i da li postoji nekakav dogovor između izvođača i javnih preduzeća koja otvaraju tendere. Najbolji primer je izgradnja fekalne i kišne kanalizacije u slivu Nikole Francuskog gde radovi traju već dve godine, gde su pojedine ulice neupotrebljive za saobraćaj, pre svega Moravska ulica. Izvođač koji kaže da je završio posao u toj ulici ostavio je komunalni haos. Pitamo se da li su problem pare ili izvođač ili nadzorni organ, odnosno, Direkcija za izgradnju grada, koja dozvoljava da se građani u ovim ulicama maltretiraju već dve godine. Pitamo DS da li će u nekoj narednoj poseti Bojana Pajtića odvesti u ove ulice da pokažu kako rade? Građani bi imali puno toga da kažu Pajtiću, šta misle o aktuelnoj lokalnoj vlasti koju predvodi njegova stranka - navodi Tomić. 

Tomić ističe da Kikinđanima smeta plac koji se nalazi preko puta Osnovne škole Sveti Sava na mestu nekadašnje Trikotaže, koji je već dve godine u razrušenom stanju, gde raste ambrozija i skupljaju se glodari, gde je tona šuta, a u pitanju je jedna od najatraktivnijih lokacija u gradu.

- Zašto opštinska vlast do sada nije našla način da ovo iskoristi, odnosno, da se dogovori sa vlasnikom zemljišta o njegovom privođenju nameni. U centru grada imamo ruglo oko koga su nikli neki objekti za koje sumnjamo kako su dobili dozvolu za gradnju jer se ne uklapaju u tu urbanističku sredinu niti znamo koja će im biti svrha jer se nalaze blizu osnovne škole. Pojedini građani se obraćaju nadležnim inspekcijskim službama jer im je dosta nerada i javašluka. SNS smatra da je odgovornost za ovakvo stanje pre svega na javnim preduzećima koja upravljaju ovim poslovima, inspekcijskim službama i na samoj vlasti koja nema viziju ni ideju kako da uredi ovaj grad. Krajnje je vreme da se povuku i opštinu ostave nekim drugim ljudima - rekao je Tomić i dodao da su se aktuelni funkcioneri pokazli kao loši menadžeri, nesposobni da razovaraju sa drugim ljudima koji su spremni da ulože pare u ovaj grad.  

Hrnjak: Zapušteno Staro jezero

Stanislava Hrnjak, potpredsednica kikindskog odbora SNS-a, ističe da lokalna vlast ne vodi brigu o Starom jezeru koje bi trebalo da bude oaza mira i zelenila u centru grada.

- Staro jezero je bilo zapušteno i za vreme prethodne vlasti je počelo da se sređuje. Veliki broj ljudi je bio angažovan i uložene su na stotine hiljada evra. Sanirani su obodni kanali, čupana trava i korov, formirane nove zelene površine, voda je ispuštena pa nova dodata u jezero. Postavljeni su stolovi i klupe na zelenim površinama. Napravljeno je dečije igralište, kafić, golf teren. Taj teren je zamišljen da bude deo jednog sportsko-rekreativnog centra u okviru koga će nići nova sportska hala, a čiji bi sadržaji otvorili vrata sportistima iz naše zemlje i susednih zemalja, što bi bio deo sportsko-turističke ponude naše opštine. Nebriga lokalne samouprave prema ovom prostoru je očigledna. Zelene površine se ne čiste na vreme, cvetni aranžmani su zanemareni, sojenica se ne održava, vodoskoci ne rade, golf teren dve godine ne radi, kafić takođe ne radi - rekla je Hrnjak.

Saopštenje DS

U odgovoru Demokratske stranke na prozivke naprednjaka ističu da znaju "da gospodin Ladislav Tomić ima lični, a ne stranački problem, jer još uvek nije dobio kanalizacioni priključak za porodičnu kuću, pa za to krivi sadašnju opštinsku vlast".

- Zašto svoj silni autoritet i stručnost nije uložio da bi se izgradila kanalizacija dok je, kao član Srpske radikalne stranke, vršio vlast u Kikindi? Upravo radikali su uveli sistem da se nakon radova ne asfaltiraju ulice. Pogledajte Kumanovsku ulicu, koja je pre više od četiri godine dobila kanalizaciju. Još uvek je prepuna rupa, jer sa izvođačem radova uopšte nije bilo ugovoreno da se asfalt vrati u prvobitno stanje - saopštava kikindski DS.
Demokrate se povodom kritika o zapuštenosti placa bivše Trikotaže pitaju da li iko ima pravo da raspolaže tuđom imovinom.

- Očigledno je da naprednjaci žele da nastave svoj rad koji su demonstrirali dok su bili članovi SRS, kada su "arčili" opštinsku imovinu, a sada ovu vlast kritikuju zbog toga što Mladen Krstajić ništa ne gradi na svom privatnom placu. Očigledno su ga obmanuli kada su mu od Kikinde prikazali Potemkinovo selo, pa je čovek bio uveren da je ovde povoljno graditi poslovno-stambene objekte. Setimo se kako je "Asprom" uveden u naš grad. Sumnjiv tender za izgradnju bloka GA5, potom nije izgrađena zgrada po projektu Pavla Borovca, koji je Javno stambeno već platilo, nego je naručen novi projekat, jer dotična ekipa radikalskih "stručnjaka" nije žalila opštinski novac, samo da sprovede svoje velike urbanističke i graditeljske ideje u delo. Sam kvalitet izgradnje je diskutabilan, jer ima mnogo reklamacija vlasnika stanova. Ali zašto bi oni brinuli o tome? Što se njih tiče ta priča je završena. Oni su se rukovodili geslom Luja XIV - posle mene potop.

U DS-u ističu i izgradnju zgrade na uglu ulica Nemanjine i Đoke Radaka, naglašavjući da se vidi koliko je to dobra investicija za Kikindu i njene građane, kad i dan danas stoji prazna.

- Što se tiče urbanističkih vizija opštinske vlasti još jedno podsećanje. Nakon donošenja Zakona o planiranju i izgradnji 2003. godine, Kikinda je bila prva opština koja je donela Odluku o privremenim pravilima gradnje u skladu sa gore pomenutim Zakonom, da bi građani Kikinde mogli na regularan način da dobijaju potrebne dozvole za izgradnju stambenih i poslovnih objekata. Zakonom je bila propisana obaveza lokalne samouprave da u roku od dve godine pripremi i započne izradu urbanističke dokumentacije (generalnog plana Kikinde, potom njegovu razradu planovima detaljne regulacije...). Mi smo tada započeli pripremu izrade generalnog plana Kikinde, a onda su došli izbori i sa njima radikalska vlast, koja nije ni u jednoj oblasti života u ovom gradu želela kontinuitet sa već urađenim. Sve je stalo, za njihovo vreme urbanizam je bio misaona imenica, a rezultat toga je da mi ni danas, 2010. godine, još uvek nemamo usvojen Generalni plan Kikinde, koji je osnova za svu ostalu urbanističku dokumentaciju - zaključuje se u saopštenju DS-a.

Zaboravili kuću g-đe Hrnjak

- Gospodin Tomić je pogrešio što je, dok je pričao o placu gospodina Krstajića, imao pored sebe svoju stranačku koleginicu, g-đu Stanislavu Hrnjak, jer nas je njeno prisustvo podsetilo na kuću njenog supruga. Tu kuću je u vreme radikalske vladavine i direktorisanja Stanislave Hrnjak u Informativnom centru, Javno stambeno kupilo za preko 70.000 evra. Na tom mestu još uvek nije ništa izgrađeno. Pitamo se koja kuća u centru Kikinde, koja treba da se ruši, što znači da nije za stanovanje, košta 70.000 evra?! Bilo bi interesantno da nas podsete i koji je interes opštine Kikinda bio tada otkup pomenute kuće i isplata tolike sume novca, kad na tom placu, osim ostataka građevinskog materijala i raznog korova, nema ničeg više. Stanislava Hrnjak i Ladislav Tomić su sada promenili dres i boju, obukli odelo naprednjaka i zaboravili su šta su pre toga činili po Kikindi. Kikinđani ipak znaju - piše u saopštenju Demokratske stranke.
 
LDP poziva na panel diskusiju o parkingu
Vesti - Politika
Autor teksta: Ubava Đogo   
ponedeljak, 09 avgust 2010 13:00
ODADZIN_pathProtekle nedelje o aktuelnoj temi naplate parkinga u Kikindi govorili i čelnici Opštinskog odbora Liberalno demokratske partije, koja je proteklih godina najupornije ukazivala na napravilnosti u radu Parking-servisa. Menadžer odbora Siniša Odadžin najavio je i panel diskusiju na temu "Funkcionisanje parking servisa u Kikindi koje sprovodi Metroparking Sever iz Beograda", koja će biti održana u utorak, 10. avgusta, u hotelu Narvik, sa početkom u 19 sati.

Prema rečima Odadžina pozivi su upućeni kikindskim ograncima Demokratske stranke, Lige socijaldemokrata Vojvodine, Socijalističke partije Srbije, Saveza vojvođanskih Mađara, G17 plus, Srpskog pokreta obnove, Demokratske stranke Srbije, Srpske napredne stranke, Srpske radikalne stranke i Inicijativnom odboru Socijaldemokratske partije Srbije, kao i predsedniku opštine Iliju Vojinovića, te njegovom prethodniku Branislavu Blažića, predsedniku Udruženja potrošača Kikinde Aleksandru Koraća i čelnicima firme Metroparking Sever.

- Udruženje potrošača skuplja potpise i piše peticiju za stavljanje pitanja parkinga na dnevni red Skupštine opštine i čujemo da je odziv veoma veliki. Podsećam sve političke prijatelje da su potpisnici peticije građani koji su glasali za njih. Hajde da probamo da odgovorimo njima i zaboravimo na politiku. Ljudi verovatno misle da LDP sada pribavlja nekakve političke poene, ali to nam zaista nije namera. Kada krene predizborna kampanja to ćemo raditi na razne načine, ali sada ne. Namera nam je da zaboravimo na politiku jer je u pitanju komunalni problem. Veliki broj političkih partija u gradu polako pokušava da ostvari politički profit na toj temi. U pitanju je veoma važna stvar koju treba zajedno da pokušamo da rešimo - objasnio je Odadžin.

On je podsetio da je LDP još pre tri i po godine podneo krivičnu prijavu protiv ondašnjeg predsednika opšine jer je zloupotrebio položaj. Smatraju, ističe Odadžin, da je rešenje raskid ugovora sa ovom firmom.

- Svim partijama koje u ovom trenutku odgovaraju za vlast u gradu to je bilo prvo ili drugo predizborno obećanje. Mi ne učestvujemo u vlasti i ne bismo sigurno učestvovali u vlasti koja radi ovako kako radi čak i da smo prešli taj famozni cenzus. Ne postoji ugovor koji ne može da se na neki legalan način raskine. Svi pričaju da je taj ugovor štetan. Tri ili četiri hiljade ljudi je do sada potpisalo peticiju. Šta još treba da pokaže da taj parking ne valja i da ljudi nisu zadovoljni time što samo 10 odsto ostaje opštini, a čujem da ni to ne uplaćuju - izjavio je Odadžin i naglasio da u LDP-u smatraju da Kikindi treba parking ali da taj posao obavlja neko javno preduzeće.


Poziv Blažiću

- Hoćemo da čujemo čoveka koji je u ime opštine potpisao taj ugovor. Nemamo nikakve zle namere. Možda može da objasni zašto je oko 7 miliona dinara, kako imamo informacije, uloženo u osnivački ulog te firme. Ako ima opravdanje za to i nije kriv zašto to ne kaže. Ja bih sigurno došao da sam na njegovom mestu - objasnio je Odadžin poziv na panel diskusiju upućen nekadašnjem predsedniku opštine, Branislavu Blažiću, koji je svojevremeno potpisao ugovor sa firmom "Parking sistem i garaže".
 
Projekat: Nove vojvođanske preduzetnice
Vesti - Politika
Autor teksta: Olja Tomin   
ponedeljak, 09 avgust 2010 12:38
Nevladina organizacija „Centar za podršku ženama“ realizuje projekat „Nove vojvođanske preduzetnice - Prilog analizi efekata programa za samozapošljavanje žena na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine“, u saradnji sa Garancijskim fondom Autonomne Pokrajine Vojvodine i Nacionalnom službom za zapošljavanje.
 
Pokrajina ulaže u Nove Kozarce
Vesti - Politika
Autor teksta: Kikindske.net   
ponedeljak, 09 avgust 2010 12:20
Predsenik Mesne zajednice u Novim Kozarcima Dragoljub Ćosić (DS) i sekretar Sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine Vlade Vojvodine Radoslav Striković (SPS), potpisali ugovor o ulaganju od tri miliona dinara u ovo selo. Po rečima odbornika iz ovog sela u Skupštini opštine, Stevana Grbića (SPS), novac će biti utrošen za uređenje sportskog kompleksa u centru Novih Kozaraca, kao i ribnjaka koji je poveren mesnom Udruženju sportskih ribolovaca.
 
LSV: Spasiti paore od poplava
Vesti - Politika
Autor teksta: Kikindske.net   
ponedeljak, 09 avgust 2010 12:19
Miloš Šibul, predsednik kikindskog odbora Lige socijaldemokrata Vojvodine, istakao je da ligaši traže da Republička direkcija za robne rezerve otkupi bar 300 hiljada tona ovogodišnjeg roda pšenice, da se ona plaća po kvalitetu i klasama i to bar 13 dinara za treću klasu. Traži se i da Republička direkcija za robne rezerve ne daje pozajmice domašim trgovcima pšenicom, osim ako nije reč o izvoznim poslovima van tržišta zemalja Cefte, a da se pekarima ne daje žito u zajam. LSV zahteva i da se uredbom Ministarstva poljoprivrede ograniči zbir trgovačkih marži na 10 do 15 odsto  i da se ograniči broj učesnika u prometu, kao i da procene realne štete od poplava urade stručne komisije, a ne poljoprivredni inspektori.
 
I MUP kaže da su lisice” protivzakonite
Vesti - Politika
Autor teksta: Kikindske.net   
ponedeljak, 09 avgust 2010 11:38
Udruženje potrošača Kikinde dobilo potvrdu iz Ministarstva unutrašnjih poslova da zasada niko nema pravo da stavlja tzv. "lisice" - Kikindski DSS obratio se Ustavnom sudu Srbije jer su mišljenja da je oduzimanje ili ograničenje imovine radi naplate poreza ili drugih dažbina i kazni može da se reguliše samo u skladu sa zakonom, a ne pravilnikom bilo kojeg privrednog društva, kao i da je prinudna naplata moguća samo sudskom odlukom i u sudskom postupku.
 
U toku 29. Internacionalni simpozijum skulpture
Vesti - Politika
Autor teksta: Mila Melank   
ponedeljak, 19 jul 2010 14:35
Atmosfera u ateljeu Internacionalnog simpozijuma Terra ove godine je nešto drugačija od prethodnih. Prostor izgleda praznije, čistije i otvorenije, jer su prilikom adaptacije uklonjeni neki predmeti koji su desetinama godina činili da ovo nesvakidašnje mesto izgleda posebno - krcato skulpturama i neobičnim komadima alata, kalupa, pečene i nepečene gline. U svetlu koje dopire kroz nove bele prozore u lučnim otvorima nekao se posebno ističu figure umetnika i njihovih započetih dela, iako u ateljeu, pored pozvanih, rade kao ispomoć i Terrini stalni saradnici.

TOP2_bradic-terra

Iz japanskog grada Otu Siga na Terru je stigao Yasushige Fujiki umetničkog imena Kousei Fujiki. Ovaj skulptor je odlučio da na Terri napravi veliku skulpturu visoku 1,5 m koja će se sastojati iz tri dela i predstavljati porodicu - majku, oca i dete. Pored toga, on je već napravio manje komade, varijaciju na istu temu, koje prikazuju stilizovane ljudske figure, i nazvao ih "Zagrljaj" i "Zvuk".

Kousei Fujiki je prvi put u Srbiji, iako je i ranije boravio na evropskom kontinentu - bio je u turističkoj poseti Italiji. Pre no što je pozvan na Internacionalni simpozijum skulpture Terra, o Srbiji je znao malo, najviše o geografskom položaju, te da je to jedna od isočnoevropskih zemalja u slivu reke Dunav. Sada je dobio priliku da nešto više sazna o Vojvodini.

- Bili smo jedno veče u Novom Sadu na Exitu, obišli smo i muzeje, restorane i centar grada. Posebno mi se dopao Petrovaradin, impresioniraju me ta stara mesta i evropske tvrđave sa kojih se mogu videti celi krajolici. Tako sam i sa krova Narvika posmatrao Kikindu. Pogled dopire kilometrima daleko, pa se može videti centar sa puno zelenila i krovovi koji izranjaju - opisao je svoj doživljaj Fujiki.

Na podu ateljea složeni leže komadi koji će, kada budu ispečeni, činiti kompoziciju od petnaestak delova vajara iz Indije Chandera Parkasha.

- Na mojim skulpturama se vidi da dolazim iz Indije, odnosno iz Udamphura koji se nalazi u pokrajini J&K (Jammu & Kashmir). Mene inspirišu stvari iz mog rodnog kraja, priroda, biljke, riža i način na koji se ona uzgaja. To se vidi na mojoj velikoj skulpturi koja liči na mural iako je predviđena da leži na zemlji. Iako su forme i teme prikazane u pojedinačnim komadima različite, one će biti spojene u jednu celinu - naveo je ovaj dvadesetpetogodišnjak zavidne reputacije i vajarskog opusa. On voli da vaja u glini jer smatra da je ona intimniji i senzitivniji materijal od drugih vajarskih medija.

Posle Kikinde, Parkash putuje na jednomesečni simpozijum skulpture u Rusiju, zajedno sa svojom suprugom koja je profesorka na Kašmirskom umetničkom koledžu.

Skulpturu monumentalnih dimenzija visoku tri metra modeluje rumunski umetnik Eugen Barzu, profesor sa Fakulteta umetnosti na Temišvarskom univerzitetu.

- Moja skulptura predstavlja materinstvo. Ja sam član Prolife asocijacije koja propagira hrišćanske ideje i bori se protiv abortusa. Akcenat u mojim skulpturama je na pozitivnoj strani materinstva - ističe Barzu i podvlači da je pravi razlog njegovog dolaska u Kikindu to što je njegova supruga sa kojom ima sina Srpkinja iz Rumunije.

- Moja velika skulptura je znak upozorenja za Rumuniju, za Srbiju, za Evropu i hrišćane. Ako nemamo decu, nećemo imati budućnost. Natalitet je važan jer preživljavaju i dominiraju narodi kojih ima više, to je tema mog rada - kaže ovaj Rumun.

- U Kikindi sam bio sa studentima, a ne znam ni jedno mesto u istočnoj Evropi koje je slično ovom. Divno je kako su znali da promene ovo mesto od indusrijskog pogona u umetnički atelje. Značajno je što ono ima istoriju rada u glini, ovo mesto će živeti večno! - naglasio je na kraju razgovora za Kikindske Eugen Barzu.

U adaptiranom i sređenom vajarskom ateljeu svoje skulpture izvode još i Chin Cheng iz Tajvana, Hella Horstmeier iz Nemačke a Srbiju predstavlja Stevan Kojić. Njihove impresije o boravku u Kikindi donosimo u narednom broju naših novina.


Međunarodni umetnički dijalog

- Veoma mi se dopada ovde u Kikindi. Za razliku od Indije, ovde ima tako malo ljudi - utisak je Chandera Parkasha. On smatra da je Terra kao institucija i mesto gde se okuplja internacionalna umetnička ekipa veoma važna za Srbiju.

- Ako vaša Vlada bude razumela koliko uticaja među umetnicima imaju ovakva mesta, onda će finansirati muzej terakote u kome će moći da se vide sve skulpture vajara iz SAD, Japana, Francuske, Indije, iz svih delova sveta. To je svojevrstan umetnički međunarodni dijalog - kaže Parkash koji smatra da svoju zemlju predstavlja najbolje vizuelnom umetnošću.
 
U žiži: Najava novog prepakivanja lokalne vlasti
Vesti - Politika
Autor teksta: Ubava Đogo   
ponedeljak, 19 jul 2010 14:24
Savo Dobranić, lider kikindskih demokrata, najavio je nedavno u našim novinama da će inicirati razgovore sa Opštinskim odborom G17 plus o povratku ove stranke u vlast, a prethodne nedelje su se on i predsednik kikindskog G17 plus, Karolj Damjanov, pojavili zajedno pred novinarima.

- Smatramo da G17 plus u ovom trenutku može značajno da doprinese radu lokalne samouprave. Imali smo određenih nesporazuma u prethodnom periodu i prihvatam deo odgovornosti i krivice, jer svesni smo posledica svojih dela. Naglasio bih da ovo nema nikakve veze sa pričom o mandatima. Više nego izvesno je, ma koliko to naprednjacima teško palo, da sa mandatima neće biti ništa. Nismo ranije razgovarali sa G17 plus baš da se to ne bi protumačilo pogrešno u javnosti, da se ne misli da nam treba njihovih nekoliko mandata i da pokušavamo zadržati vlast po svaku cenu. Cilj DS-a  i G17 plusa jeste da maksimalno doprinesemo razvoju grada - istakao je Dobranić.
 
Usponi i padovi kikindskih autonomaša
Vesti - Politika
Autor teksta: Željko Bodrožić uz pomoć arhive Kikindskih   
ponedeljak, 19 jul 2010 14:18
Prošle nedelje u Novom Sadu je nizom manifestacija obeležano 20 godina od osnivanja Lige socijaldemokrata Vojvodine. Tim povom prošlog petka svečano je bilo i u Kikindi, gde su ligaši organizovali defile gradskim ulicama noseći sto zastava Autonomne Pokrajine Vojvodine. U našem gradu je već nekoliko meseci po osnivanju stranke osnovan Inicijativni odbor, a evo naše priče kako je Liga funkcionisala tokom devedesetih u Kikindi.

KAKO JE POČELO: Kikindski studenti iz Novog Sada, predvođeni Duškom Francuskim, osnivaju krajem 1990. godine inicijativni odbor Lige socijaldemokrata Vojvodine u Kikindi, Opštinski odbor je formiran 1992. godine, a te godine na lokalnim izborima Paja Francuski postaje jedan od pet odbornika Demokratskog saveza Kikinde (DESK).
 
Malo lekara - previše pacijenata
Vesti - Politika
Autor teksta: Kikindske.net (izvor: www.radiokikinda.rs)   
nedelja, 20 jun 2010 15:37
- Ako je neko već toliko bolestan, svakako će mu pozliti, pa će ga doneti u bolnicu – svedoči pacijentkinja o tome šta joj je rekla medicinska sestra u internističkoj ambulanti

top-4_bolnica_4152-copy

Mnogi pacijenti u Kikindi pokušavaju da dođu do interniste i godinu dana. Spremniji kroz suteren ulaze u bolnicu u jedan sat iza ponoći kako bi bili sigurni da će uspeti da dobiju termin u naredna tri meseca. U bolnici kažu da problem ne mogu da reše jer nemaju dovoljno lekara.

Pacijentkinja koja živi u selu od juna prošle godine ne uspeva da zakaže pregled kod interniste. Dolazi u sedam ujutru kada joj stiže autobus i ne uspeva da stigne na red da zakaže pregled. U međuvremenu joj je bilo jako loše, pa je otišla u privatnu ordinaciju. Druga šest meseci pokušava da zakaže pregled za supruga koji je bez kontrole specijaliste već više od pola godine:

- Od prošle godine tri puta sam čekala red da zakažem, nisam uspevala. Muž je trebalo još decembra da ide na kontrolni pregled. Kada sam pitala sestru da li može da me upiše za bilo koje vreme kod bilo koga, ona mi je rekla da, ako je već toliko bolestan, svakako će mu pozliti pa će ga doneti u bolnicu.

Nemoguće je da svi koji čekaju u redu da se zakažu u naredna tri meseca, na koliko se upisuje, to i uspeju jer pacijenata ima previše, kaže dr Mirko Stojisavljević, načelnik internog odeljenja i upravnik bolnice.

- Nekad su pacijenti dolazili bez zakazivanja, ali smo imali tuče u čekaonici, ulazio je onaj ko je jači. Zato je pre tri godine odlučeno da se dolazi u zakazanom terminu, a zakazujemo samo 15. u mesecu - objašnjava dr Stojisavljević. Međutim, ovo nije rešilo problem gužvi. Pacijenti su bili primorani na postupke, neugodne i zdravima. Kako bi bili sigurni da će, na dan zakazivanja, uspeti da dobiju termin u naredna tri meseca, počeli su da dolaze sve ranije. Sada je granica pomerena na sat iza ponoći, kada kroz suteren i ulaz za osoblje stižu do čekaonice u kojoj najmanje sedam sati čekaju početak ranog vremena. Iako nema rešenje, dr Stojisavljević ovo smatra sasvim nepotrebnim:

- Da li ćete doći u 1 sat ili u pet do 7, to je vaš problem. Mi nikome ne savetujemo da dolazi tako rano. Besmisleno je.

Neki pacijenti su se, poučeni tuđim iskustvom, opredelili da poslušaju savet sa početka priče. Nemaju novca da plate pregled, pa im ostaje samo da čekaju. Ako ne ozdrave, svakako će stići u bolnicu.   

Posebno zakazivanje


Svi specijalisti osim internista, neurologa i psihijatara, primaju pacijente bez zakazivanja. Kod internista je to nemoguće, kaže dr Stojisavljević, jer je specijalistički pregled kod interniste duži, svakom pacijentu lekari se maksimalno posvećuju, a pregled traje bar 15 minuta. To znači da svakog dana lekar u ambulanti ima 20 pregleda. Prviše je pacijenata, a premalo lekara.
 
«PočetakPrethodna1234SledećaKraj»

Strana 1 od 4
 

radnicki-dom

Linkovi

baner_dnevnik
baner_plastelin
baner_svtm
enovine

Nedeljnik - br. 621

621

Pretraga